Socialislam.eu

Ovdje ce biti govora, u osnovnim crtama, o prirodi rijeci 'sigurnost' (security) u nasim danasnjim drustvenim svjetovima i sta ista pri pomenu kod nas konotira. U proslosti,sigurnost je znacila to da je neka oblast zasticena i sigurna od prijetnji s vana, ili iza granica. Politicki lideri kada govore o sigurnosti oni misle na odstranjivanje neprijateljskih destruktivnih radnji u okviru jedne narodne drzave. Njih slijede i mainstream mediji. I oni imaju ovakav slican stav. Napretkom danasnje civilizacije, svjedoci smo da smo izlozeni i drugim vrstama prijetnji, kao sto su klimatske promjene, rasprostranjenost raznih bolesti, itd. Kod politickih vodja, ove vrste prijetnji se ne smatraju tako opasnim po jednu drzavnu naciju kao prva pomenuta vrsta i daleko manje im se obraca pozornost. Zasto?

U ovom eseju razmatra se uloga materijalnih objekata u izgradnji drustvenih svjetova i kodeksa i navodi se primjer samo-usluzne (samoposluga) kupovine, kao ilustracija. Spominje se rana invencija prakticne samo-usluge i prakticne teskoce na koje su nailazili kupci i prodavci u vezi upotrebe materijalnih objekata pri samo-usluzi. Na drugoj strani to se vremenom odrazava i kupci sticu novi indentitet i moc u drustvu. Tesko je takodjer ne spomenuti upotrebu kompjutera i razvoj Internet-kupovine a ne zakljuciti, kako svaka upotreba tehnoloskog napretka, pomaze menadzovanju ponasanja jedinki i drustva.

Mi zivimo u svijetu u kojem su nasi zivoti uobliceni medijskom produkcijom i svakodnevno se susrecemo sa osobama koje 'svijetle kao zvijezde' na raznim medijskim stranama. Nekako u podsvijesti, mislimo da mi nismo sposobni postati celebrity (poznata javna licnost) jer nismo dovoljno talentovani. To je samo za posebne ljude, pomisljaju mnogi, za one 'koji su rodjeni s talentom' i mi samo mozemo da ih gledamo, pronalazimo dosta o njima i zudimo da se sa njima mnogo identifikujemo. Oni predstavljaju nas a mi predstavljamo njih. Tako da oni postaju mi a mi postajemo oni. Ali, kako to?

Mediji danas igraju vaznu ulogu u nasem svakodnevnom zivotu. Tesko je naci 24 sata u sedmici iz nasih sedmica da nisu umrljana medijskim dodirom. To je obicno TV koju dnevno pratimo, a nekad je to radio; u autu, kuhinji, prodavnicama. Ako pak nije ni radio, onda ce to biti dnevne novine koje nam stizu kroz sanduce na nasim vratima, u transportu, a ako nije ni to tada je to Internet, kojeg koristimo na razne nacine, itd. Mi smo konstantni potrosaci ovih medijskih proizvoda i taj proces je zato nazvan ‘audience consumption’, konzumiramo kao publika date proizvode. Zato se mnogo truda ulaze u te proizvode da ih se sto vise nacini upotrebljivijim.